Izložba „Slikoidi 2: Slikenstein“ Danka Friščića u Gradskoj galeriji Labin

Izložba Danka Friščića „naziva Slikoidi 2: Slikenstein“ bit će otvorena u petak, 2. listopada u 19.30 sati, u Gradskoj galeriji Labin. Izložba ostaje otvorna do 25. listopada.

Posljednja izložba u ovogodišnjem programu donosi u prostor Gradske galerije Labin radove zagrebačkog umjetnika Danka Friščića selektirane iz njegova recentnog stvaralaštva. Friščićevo slikarstvo naslanja se na smjerove lirske i gestualne apstrakcije, ekspresionizma, fovizma i nadrealizma gradeći vizualni registar nefigurativnim kromatskim kompozicijama. Arbitrarnost postava i povezivanja individualnih slikanih platna u združene cjeline diptiha ili poliptiha, stvara nove međuodnose i nudi višeznačnost interpretacijskih čitanja. Slike kao slagalice kojima nastaje nova tvorbena cjelina postaju takozvani slikenstein (skovani termin Danka Friščića), odnosno patchwork sastavljen iz autorove baze sjećanja, formi i raznovrsnih asocijacija. Postav u Gradskoj galeriji Labin neće tvoriti konačno i jedinstveno značenje već će otvoriti mogućnost jednog od načina gledanja predstavljenog dijela iz Friščićeva stvaralaštva.

Stephanie Peršić, kustosica izložbe i voditeljica programa galerije objašnjava: „Njegovi „analogni slikoidi“ (kako ih umjetnik sam naziva) opiru se jednoznačnoj definiciji. Vibrantnom dinamikom stvorenih odnosa i gradbenih veza poteza i jarkih boja svaka slika postaje određena molekula sastavljena od niza atoma, a njihovim povezivanjem u veće cjeline (diptihe, frizove pa i poliptihe) stvara se odnos privremenog trajanja. Izmještanjem, promjenom redoslijeda ili položaja, rotacijama, a ponekad i preslikavanjima, struktura se mijenja i zadobiva nova svojstva, drugačija čitanja. Tako umjetnik gradi i dokida te kontinuirano stvara svježe poglede i vizije temeljene na kontrastima i kontradikcijama, svakodnevici, banalnosti, urbanom i ladanjskom, pop kulturi, memorijskim zapisima, skicama, crtežima, fotografijama, svemiru, kultnim hororima i frikovskim rekvizitima. Promatranjem djela čas naziremo zagrebački krajolik Zelengaja, potom osvanjuje pogled u zoru u Svetoj Marini gdje se na obzoru stapaju more i nebo. Snovitost romantičarsko-nadrealnih pejzaža dokida pogled na formu čudovišnih bića što izranjaju iz kolorističkih kompozicija. Umjetnik ulazi u svoj vizualni registar, promatra, zatim rekomponira i reambalažira nesrodna medijska i konceptualna inspirativna polazišta u dopadljiv frankesteinovski konstrukt stvarajući patchwork sastavljen od sjećanja i asocijacija.

„Svjetovi eksplozija boja razliveni u magličastim apstraktnim formama prelijevaju se s ruba platna i nastavljaju u novo pa preskaču u ono sljedeće. I tako u nedogled galerijom kao stalni perpetuum mobile. Ipak, mogli bismo se vratiti i zamijeniti prethodnu sliku nekom drugom. Da, ovako je bolje. Dame i gospodo, Slikenstein je sada živ.“

Program Galerije ostvaruje se uz financijsku podršku Grada Labina, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije.

Danko Friščić je diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Đure Sedera 1997. godine. Od 2006. godine zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, danas u statusu redovnog profesora pri slikarskoj katedri. Član je HDLU‑a u Zagrebu. Dobitnik je više nagrada, među kojima su i nagrade HDLU‑a za najbolju izložbu 2014. godine u Zagrebu („Brod Luđaka“ s Davorom Mezakom) i Nagrada Rovinjske likovne kolonije 2017. Izlagao ja na 50-tak samostalnih i više od 150 skupnih izložbi u Hrvatskoj (Zagreb, Labin, Rovinj, Pula, Rijeka, Varaždin, Bjelovar, Osijek, Slavonski Brod, Knin, Split, Sinj, Šibenik, Dubrovnik…) i inozemstvu (Rim, Pariz, Firenca, Torino, Beč, Prag, Berlin, Budimpešta, Ljubljana, Amsterdam, Gdansk, Istanbul, Ankara, Port-au-Prince…). Radovi mu se nalaze u mnogim privatnim i javnim kolekcijama. Živi i radi u Zagrebu te povremeno u Svetoj Marini (Labin).