Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe

Hrvatski muzej turizma, u suradnji s Muzejom grada Rijeke, predstavlja izložbu „Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe“, posvećenu životu i djelovanju istaknutog hrvatskog pravnika i političara. Izložba po prvi puta na jednom mjestu donosi pregled života, rada i javnog djelovanja Ante Mandića, kao i povijest obitelji Mandić. Posjetitelji će imati priliku vidjeti osobne dokumente i korespondenciju Ante Mandića, umjetnine te rijetko prikazivane fotografije Namjesničkog vijeća, koje dodatno približavaju politički i društveni kontekst njegova vremena. Kroz odabranu građu izložba otvara pogled na osobni i profesionalni put Ante Mandića, njegovu pravničku i političku djelatnost te nasljeđe koje je ostavio u povijesti Liburnijskog kraja i šire. Autorica tekstova izložbe je dr. sc. Maja Polić iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, koja se već niz godina znanstveno bavi temom Ante Mandića. Izložba poziva posjetitelje da kroz dokumente, fotografije i umjetničku građu upoznaju život i vrijeme Ante Mandića te otkriju priču o čovjeku čiji je rad ostavio trag u pravnoj, političkoj i društvenoj povijesti Rijeke i Liburnije.

O Anti Mandiću

Dr. Ante Mandić (1881. – 1959.), istaknuti pravnik, diplomat i državnik, predstavlja jednu od ključnih figura u političkoj i društvenoj povijesti hrvatskog Primorja prve polovice 20. stoljeća. Mandić je rođen 1881. godine u Trstu, u uglednoj građanskoj obitelji podrijetlom iz Mihotića kraj Kastva, a njegovo je rano odrastanje i formiranje intelektualnog profila proteklo pod snažnim mentorstvom strica Matka Mandića, poznatog istarskog preporoditelja. Institucionalno obrazovanje započeo je u Trstu, Zagrebu i na Sušaku, a nastavio studijem prava na Sveučilištu u Beču, nakon čega je pravnu naobrazbu produbio na Sveučilištu u Grazu, gdje stječe akademski stupanj doktora pravnih znanosti. Profesionalnu odvjetničku karijeru započinje u Trstu, da bi već 1911. godine otvorio vlastitu odvjetničku pisarnicu u Opatiji, gdje kao uspješan pravnik stupa u interakciju s istaknutim javnim djelatnicima onoga doba, među kojima se posebno ističu dr. Uliks Stanger i Frano Supilo. U Mandićevu privatnom i profesionalnom životu supružnica Olga Nikolajevna Stepenko (1878. – 1970.) imala je iznimno važnu ulogu; kao Ruskinja s naprednom karijerom, Stepenko je bila među prvim ženama zaposlenima u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova. Par je svoju životnu priču započeo u Trstu, a u braku su dobili dvojicu sinova, Olega i Igora. Izbijanje Prvoga svjetskog rata zatiče obitelj u Rusiji u posjeti rodbini. Ondje Mandić profilira svoje geopolitičko djelovanje kao jedan od istaknutih članova Jugoslavenskog odbora, uspješno rukovodeći njegovim strateškim uredima u Petrogradu i Londonu. Nakon svršetka ratnih operacija kraće vrijeme djeluje u Zagrebu i Pragu, gdje obnaša i dužnost predsjednika Jugoslavensko-češke lige. Razočaran političkim ishodom i neriješenim istarskim pitanjem, Mandić se već 1921. godine odlučuje na povratak u Opatiju, koja se tada nalazila pod talijanskom upravom, gdje ponovno otvara odvjetničku praksu te unutar novih državno-pravnih okvira nastavlja pravnički rad. Nekoliko godina nakon povratka podiže vilu Mandić, koja postaje obiteljski dom. Mandićeva advokatska kancelarija, kojoj se već bio pridružio sin Oleg po završetku studija, postaje obrana svakog spora što su ga istarski Hrvati imali sa sve žešćim pritiskom fašističke Italije. Godine 1937. Mandić odlazi u Beograd i počinju godine neimaštine. Početak Drugoga svjetskog rata ponovno vraća Mandića u Opatiju, gdje u početnoj fazi održava diskretne veze s predstavnicima jugoslavenske vlade u izbjeglištvu, no ubrzo se aktivno priključuje narodnooslobodilačkom pokretu. Nakon što u partizanske postrojbe odlazi njegov sin Oleg, u Narodnooslobodilačku vojsku stupa i sam Ante Mandić u pratnji bliskog prijatelja Milivoja Jambrišaka. Kapitulacijom Kraljevine Italije u rujnu 1943. godine, Mandić preuzima dužnost prvog predsjednika Narodnooslobodilačkog odbora Opatije, a istodobno biva izabran za vijećnika ZAVNOH-a te delegata na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu, čime se pozicionira u sam vrh nove političke strukture. Ratna zbivanja duboko su i tragično pogodila njegovu obitelj; u svibnju 1944. godine njemačke okupacijske vlasti uhićuju njegovu suprugu Olgu, snahu Nevenku i unuka Olega u obiteljskoj vili u Opatiji te ih deportiraju u koncentracijski logor Auschwitz. Unatoč teškim osobnim gubicima, Mandić u završnim mjesecima rata preuzima vrhovnu političku odgovornost te biva imenovan članom tročlanoga Kraljevskog namjesništva, izravno sudjelujući u pravnoj i institucionalnoj uspostavi nove državne vlasti, prije nego što je preminuo u lovranskoj bolnici u zimu 1959. godine. Tijekom cjelokupnoga javnog i institucionalnog djelovanja, dr. Ante Mandić ostao je dosljedno privržen načelima pravne države, profesionalne odgovornosti i beskompromisnog služenja općem dobru. Njegova bogata profesionalna, politička i diplomatska biografija predstavlja prvorazredan historiografski izvor koji svjedoči o iznimno složenim povijesnisnim okolnostima pod kojima se oblikovala sudbina Opatije, Liburnije, Kvarnera i širega hrvatskog prostora. Taj se prostor transformirao kroz procese raspada Austro-Ugarske Monarhije, traume dvaju svjetskih ratova te radikalno redefiniranje i stvaranje novoga europskog poretka. U tom kontekstu, ova izložba nadilazi okvire klasičnoga biografskog prikaza jednog iznimnog pojedinca te funkcionira kao mikropovijesna studija o jednoj obitelji, jednoj urbanoj sredini i epohi velikih, strukturalnih povijesnih promjena.

Stručno predavanje

Povjesničarka dr. sc. Maja Polić održat će u ponedjeljak, 12. listopada 2026. godine, u 18 sati izlaganje posvećeno životu i djelovanju Ante Mandića, istaknutog hrvatskog pravnika i političara. U sklopu izlaganja bit će predstavljene ključne biografske i profesionalne odrednice Mandićeva života, njegov pravnički i politički rad te društveni i povijesni kontekst u kojem je djelovao. Izlaganje će pružiti dodatni uvid u temu izložbe „Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe“, čija je autorica tekstova upravo dr. sc. Maja Polić.

Impresum izložbe

Organizacija: Hrvatski muzej turizma

Suradnici: Muzej grada Rijeke

Autorica koncepta i kustosica izložbe: Matea Plišić

Stručna suradnica: Marija Lazanja Dušević, Muzej grada Rijeke

Autorica tekstova: prof. dr. sc. Maja Polić, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci

Autorica likovnog postava: Lada Sega

Grafički dizajn izložbe: Wanda design

Tehnički postav: Ranko Puž

Lektura i korektura: Dijana Stanić-Rešicki

Prijevod na engleski jezik: Martin Mayhew

Medijska promidžba: Ivan Modrić

Napomena:

Autorica tekstova dr. sc. Maja Polić, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci istraživanja provodi u sklopu sveučilišnog projekta financira Europska unija – NextGenerationEU – „HIDI: Državno-pravne tradicije sjevernog Jadrana kroz europske utjecaje i digitalnu historiografiju “ (uniri-iz-25-212). Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Grada Opatije i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.